Rječnik pojmova

akcija: Vlasnički udio u korporaciji (hartija od vrijednosti). Korporacije prikupljaju sredstva izdavanjem akcija, koje vlasnicima daju proporcionalni dio profita firme. Vlasnici akcija nijesu odgovorni za dugove korporacije iznad svog početnog ulaganja. Međutim, ne postoji garancija da će vlasnici dobiti povrat svog početnog ulaganja ili bilo kakav prihod u budućnosti. ↩︎
akcije: Odnosi se na vlasnička prava ili akcije koje izdaju preduzeća. ↩︎
akcijski investicioni fond: Subjekt koji udružena sredstva investitora koristi za kupovinu paketa akcija. Investicioni fondovi tako čak i malim investitorima omogućavaju posjedovanje različitih paketa akcija. ↩︎
amortizacija: Smanjenje vrijednosti imovine ili valute. ↩︎
anuitet: Fiksni iznos novca koji se plaća nekome svake godine, obično do njegove smrti. ↩︎
apsolutna prednost: Superiorne proizvodne sposobnosti nekog subjekta, dok se komparativna prednost zasniva na analizi oportunitetnih troškova. ↩︎
bankrot: Kada sud procijeni da dužnik nije u mogućnosti da izvrši plaćanja koja duguje povjeriocu. ↩︎
bruto domaći proizvod (BDP): Tržišna vrijednost svih dobara i usluga za konačnu (ne međufaznu) potrošnju koji su proizvedeni u nekoj zemlji tokom određenog perioda. To je mjera i dohotka i outputa (vrijednosti proizvodnje). ↩︎
budžet: Procijenjeni prihod i raščlanjeni planirani rashodi za određeni vremenski period. ↩︎
budžetski deficit: Iznos za koji ukupna državna potrošnja premašuje ukupne državne prihode tokom određenog vremenskog perioda, obično godinu dana. ↩︎
budžetski suficit: Iznos za koji ukupna državna potrošnja niža od ukupnih državnih prihoda tokom određenog vremenskog perioda, obično godinu dana. ↩︎
carine: Nadoknada (porez) koji se naplaćuje na robu koja se uvozi u zemlju. ↩︎
certifikati tržišta novca: Vrsta štednog proizvoda u kojem banka ili kreditna institucija ulaže vaš novac u različite vrste investicija. ↩︎
certifikat o depozitu (CD): Štedni certifikat sa fiksnim datumom dospijeća i unaprijed određenom fiksnom kamatnom stopom, koji može biti izdat u bilo kojoj apoenskoj vrijednosti, osim u slučajevima kada postoje minimalni zahtjevi za ulaganje. Ovi instrumenti ograničavaju pristup sredstvima do datuma dospijeća. U Sjedinjenim Američkim Državama, poznati su kao certifikati o depozitu (Certificates of Deposit). Slični instrumenti postoje u većini zemalja, iako naziv može biti drugačiji. U Evropskoj uniji poznati su kao računi s unaprijed utvrđenom kamatnom stopom ili računi s fiksnim depozitom. ↩︎
cjenovni prag: Minimalna cijena nekog proizvoda i resursa koju kupac mora platiti a koju utvrđuje vlada. ↩︎
decentralizacija: Prenošenje ovlašćenja sa centralne na lokalnu vlast. ↩︎
devizno tržište: Često skraćeno kao forex ili FX, odnosi se na globalno tržište gdje se valute trguju. Na primjer, kada turist iz Sjedinjenih Američkih Država posjeti Francusku i treba da zamijeni svoje američke dolare (USD) za eure (EUR) kako bi platio robu i usluge tamo. On učestvuje na deviznom tržištu prodajom USD i kupovinom EUR. ↩︎
devizni kurs: Vrijednost jedinice strane valute u domaćoj valuti. Na primjer, da bi ste kupili jednu ukrajinsku grivnju, potrebno vam je 0,035 dolara, pa je kurs dolar-grivnja 0,035. ↩︎
dirigizam: Državna kontrola ekonomskih i socijalnih pitanja. ↩︎
diverzifikacija: Strategija ulaganja u veliki broj različitih kompanija, industrija i instrumenata kakve su akcije, obveznice i nekretnine da bi se smanjio ukupni rizik investicije. ↩︎
dividenda: (Dio) dobiti kompanije koja se isplaćuje vlasnicima akcija te kompanije. ↩︎
državne obveznice: Dužnički vrijednosni papir koji izdaje vlada radi podrške državnim izdacima. Federalne državne obveznice u Sjedinjenim Američkim Državama uključuju štedne obveznice, državne obveznice i državne vrijednosne papire zaštićene od inflacije (TIPS). ↩︎
državni zapisi: Oblik kratkoročnog državnog duga na koji se kamata isplaćuje na kraju perioda zaduživanja. Koristi se za upravljanje promjenama u kratkoročnim potrebama vlade za gotovinom. ↩︎
državno preduzeće: Pravno lice koje je osnovala vlada kako bi učestvovala u komercijalnim aktivnostima u ime vlade. ↩︎
efekat kratkovidosti: Pogrešna alokacija resursa koja je rezultat pristrasnog djelovanja javnog sektora (1) u korist prijedloga koji donose jasnu kratkoročnu korist u zamjenu za teško prepoznatljive buduće troškove; i (2) protiv prijedloga sa jasno identifikovanim trenutnim troškovima, ali koji sa manje konkretnim i manje očiglednim budućim koristima. ↩︎
efekat interesnih grupa: Pristrasnost političkog procesa da se usvajaju programi koji donose značajne koristi dobro organizovanim interesnim grupama na račun malih individualnih troškova nametnutih većini birača. Postoji tendencija da se takvi programi usvajaju i kada su neefikasni. ↩︎
ekonomija obima: Smanjenje troškova po jedinici proizvodnje, do kojih dolazi kada se velika postrojenja koriste za proizvodnju velikih količina proizvoda. ↩︎
ekonomska efikasnost: Situacija koja nastaje kada (1) sve aktivnosti koje donose više koristi nego troškova budu preduzete; i (2) nijedna aktivnost nije preduzeta ako trošak premašuje korist. ↩︎
ekonomske institucije: Pravna, regulatorna i monetarna pravila, zakoni i običaji koji utiču na zaštitu svojinskih prava, sprovođenje ugovora i obim razmjene. Oni imaju veliki uticaj na transakcione troškove između stranaka, posebno kada se učesnici u trgovini ne poznaju. ↩︎
ekonomski prosperitet: Stalno povećanje dohotka po glavi stanovnika i poboljšanje životnog standarda. ↩︎
eksternalije: Efekat prelivanja neke aktivnosti (transakcije) koji utiče na blagostanje spoljnih strana u transakciji, koje nijesu dale pristanak da se ta transakcija realizuje. Ako takvo prelivanje donosi korist trećim stranama, zovemo ih pozitivnim eksternalijama. Ako su efektti prelivanja donose troškove trećoj strani, onda govorimo o negativnim eksternaijama. ↩︎
embargo: Vladino ograničenje trgovine ili druge komercijalne aktivnosti sa određenom zemljom. ↩︎
Experian skor: To je numerička reprezentacija kreditne sposobnosti pojedinca, koja se temelji na njegovoj kreditnoj istoriji i finansijskom ponašanju, prema procjeni Experianovog modela bodovanja kreditne sposobnosti (Experian je agencija-prim.prev.) ↩︎
FICO skor: Ova ocjena se koristi od strane zajmodavca da pomogne u donošenju tačnih, pouzdanih i brzih odluka o kreditnom riziku tokom cijelog životnog ciklusa kupca. Kreditna ocjena rangira potrošače prema vjerovatnoći da će ispuniti svoje kreditne obaveze kako je dogovoreno. ↩︎
fizički kapital: Resursi koje je stvorio čovjek (kao što su alati, oprema i strukture) koji se koriste za proizvodnju drugih dobara i usluga. Oni povećavaju našu sposobnost proizvodnje u budućnosti. ↩︎
fondovi kojima se trguje na berzi (ETF): Investicioni fondovi kojima se trguje na berzama, slično pojedinačnim akcijama. Dizajnirani su da prate performanse određenog indeksa, roba, sektora ili klase imovine. ETF-ovi nude investitorima izloženost raznovrsnom portfoliju imovine, slično investicionim fondovima, ali se trguju tokom cijelog dana na berzama po cijenama koje određuje tržište. ↩︎
formiranje kapitala: Proizvodnja zgrada, mašina, alata i druge opreme koja će povećati buduću produktivnost. Termin se takođe može primijeniti na napore da se unaprijede znanje i vještine radnika (ljudski kapital) i time poveća njihova sposobnost proizvodnje u budućnosti. ↩︎
glavnica: Iznos pozajmljenih sredstava. Dužnik plaća kamatu na ovaj iznos. ↩︎
granična poreska stopa: Procenat dodatne jedinice prihoda, koji se mora platiti kao porez. Granična poreska stopa je ta koja je relevantna u donošenju ličnih odluka. ↩︎
greška vlade: Situacija u kojoj je struktura podsticaja takva da politički proces, uključujući demokratsko donošenje političkih odluka, podstiče pojedince da preduzimaju ekonomski neefikasne aktivnosti. ↩︎
gubitak: Iznos za koji je prihod od prodaje manji od troškova proizvodnje ili nabavke proizvoda. Gubici su kazna za one koji su iskoristili resurs da proizvedu nešto što je manje vrijednosti u odnosu na ono što bi se od tog resursa moglo proizvesti. ↩︎
hiperinflacija: Stanje u kojem cijene svega u nacionalnoj ekonomiji izmiču kontroli i brzo rastu. I dalje se vodi rasprava o tome kada tačno vrlo brza inflacija prelazi u hiperinflaciju (povećanje cijena od 50% ili čak 100% ili više unutar jedne godine). ↩︎
hipoteka: Instrument koji se koristi prilikom davanja kredita, pri čemu se kredit garantuje imovinom poput kuće. Imovina se koristi kao osiguranje. Ako pozajmljena sredstva ne budu vraćena kako je obećano, kreditor može oduzeti imovinu dužnika ili uzimati njegov prihod za izmirivanje nevraćenog duga. ↩︎
hipoteza slomljenog prozora: Teorija koja sugeriše da zanemarivanje sitnih vidova nereda okruženju može dovesti do rasta sitnog i ozbiljnog kriminala. ↩︎
igra sa nultom sumom: Situacija u teoriji igara u kojoj je dobitak jedne osobe jednak gubitku druge, tako da je neto promjena bogatstva ili koristi nula. Na finansijskim tržištima opcije i fjučersi su primjeri igara sa nultom sumom, isključujući transakcione troškove. ↩︎
ilegalno dogovaranje: Tajna ili ilegalna saradnja ili zavjera, naročito s ciljem prevare ili obmanjivanja drugih. Grupa firmi koja učestvuje u takvoj saradnji često se naziva kartel. ↩︎
indeksirani akcijski investicioni fond: Indeksni investicioni fond u akcije koji drži portfelj akcija odgovarajući udjelu tih akcija u nekom opštem tržišnom indeksu, poput S&P 500. Troškovi ovih fondova su obično prilično niski zbog malih troškova trgovine akcijama i istraživanja. Vrijednost jedinica investicionog fonda prati kretanje vrijednosti indeksa za koji je vezan. ↩︎
indeks potrošačkih cijena: Indeks koji prati promjene u cijeni korpe roba i usluga tokom vremena, služeći kao ključni pokazatelj inflacije i troškova života. On upoređuje cijenu ove korpe u određenom periodu sa baznom godinom, pomažući da se shvati kako se cijene mijenjaju i utiču na kupovnu moć potrošača. ↩︎
inflacija: Stalni rast opšteg nivoa cijena roba i usluga. Tokom inflacije, kupovna moć monetarne jedinice, na primjer eura, opada. ↩︎
interesne grupe: Odnosi se na grupe ili organizacije koje se zalažu za posebne politike, propise ili raspodjelu sredstava koja koriste njihovim određenim industrijama, ciljevima ili grupama. ↩︎
investicija: Kupovina, izgradnja ili razvoj kapitalnih resursa, uključujući i neljudski i ljudski kapital. Investicije povećavaju ponudu kapitala. ↩︎
investiciona dobra: Roba i/ili oprema koja se nabavlja s ciljem stvaranja proizvodnih kapaciteta za budućnost. Primjeri uključuju kuće za iznajmljivanje, fabrike, brodove ili puteve. Oni se takođe često nazivaju kapitalnim dobrima. ↩︎
investitor rizičnog kapitala: Finansijski investitor koji je specijalizovan za davanje kredita preduzetnicima sa obećavajućim poslovnim idejama. Ove ideje često imaju potencijal za brzi rast, ali su obično i vrlo rizične i stoga se ne kvalifikuju za kredite komercijalnih banaka. ↩︎
izvoz: Robe i usluge proizvedene u zemlji, koje su prodate stranim kupcima. ↩︎
javna dobra: Dobra sa sljedeće dvije karakteristike: (1) zajednička potrošnja — obezbjeđivanje dobra jednoj strani istovremeno ga čini dostupnim i drugima; i (2) neisključivost — teško je ili gotovo nemoguće isključiti one koji ne plaćaju za korišćenje tog dobra. ↩︎
javni izbor: Proučavanje donošenja odluka koje utiču na formiranje i funkcionisanje kolektivnih organizacija poput vlada. Uopšteno, principi i metodologija ekonomije primjenjuju se na teme političkih nauka. ↩︎
javno obezbjeđena dobra: Javno obezbijeđeno dobro, takođe poznato kao javno dobro, je vrsta dobra ili usluge koja je neisključiva i nekonkurentna u potrošnji. ↩︎
kapitalizam: Ekonomski, politički i društveni sistem u kome su imovina, biznis i industrija u privatnom vlasništvu, usmjereni ka ostvarivanju najvećeg mogućeg profita za uspješne organizacije i ljude. ↩︎
kapitalne investicije: Izdaci za zgrade, mašine, alate i drugu opremu koja će unaprijediti buduću produktivnost. ↩︎
klijentelističko zakonodavstvo: Vladini projekti trošenja koji koriste lokalnim područjima, ali ih plaćaju porezni obveznici u cijeloj zemlji. Ovi projekti obično imaju troškove koji premašuju koristi; stanovnici područja koji dobijaju koristi žele te projekte jer ne moraju snositi velike troškove. ↩︎
konkurencija: Dinamični proces rivalstva među stranama kao što su proizvođači ili dobavljači, od kojih svaki pokušava dati bolju kupcima uzimajući u obzir kvalitet, cijenu i informacije o proizvodu. Konkurencija podrazumijeva slobodan ulazak na tržište. ↩︎
kontrola cijena: Cijene koje nameće država i koje mogu biti postavljene iznad ili ispod nivoa koji bi uspostavilo tržište. ↩︎
Kouzova teorema: Teorija da će pregovaranje između pojedinaca ili grupa oko imovinskih prava dovesti do optimalnog i efikasnog rješenje. ↩︎
kreativna destrukcija: Zamjena starih proizvoda i proizvodnih metoda, inovativnim novim proizvodima koje potrošači smatraju vrijednijima. Ovaj proces generiše ekonomski rast i povećava životni standard. ↩︎
kroni kapitalizam: Ekonomija u kojoj uspjeh u poslovanju zavisi od bliskih odnosa između poslovnih ljudi i državnih službenika. Može se ispoljiti favorizovanjem u raspodjeli zakonskih dozvola, vladinim grantovima, posebnim poreskim olakšicama ili drugim oblicima državnih intervencija. ↩︎
kvartili: Kvartili su statističke mjere koje dijele skup podataka na četiri jednaka dijela ili grupe, pri čemu svaki dio predstavlja četvrtinu skupa podataka. Skup podataka se prvo sortira uzlaznim redoslijedom, a zatim se identifikuju tri tačke koje dijele podatke u četiri jednake grupe. ↩︎
licenciranje zanimanja: Obaveza dobijanja dozvole države za obavljanje određenog posla ili rad u određenim profesijama. ↩︎
lični dohodak: Ukupni prihodi domaćih domaćinstava i nekorporativnih preduzeća. ↩︎
ljudski kapital: Sposobnosti, vještine i zdravlje ljudskih bića koji doprinose proizvodnji kako sadašnjeg, tako i budućeg outputa. Ulaganje u obuku i obrazovanje može povećati ponudu ljudskog kapitala. ↩︎
loše obaveznice: Visokorizične obveznice, koje obično izdaju manje etablirane firme, na koje se plaća visoka kamata zbog stope rizika. ↩︎
manje razvijene zemlje: Zemlje sa niskim prihodima po glavi stanovnika, niskim nivoima obrazovanja, rasprostranjenom nepismenošću i širokom upotrebom proizvodnih metoda koje su uglavnom zastarjele u zemljama sa visokim prihodima. Ponekad se nazivaju zemljama u razvoju. ↩︎
marginalna korist: Promjena ukupne vrijednosti ili koristi, proizašla iz radnje kao što je potrošnja dodatne jedinice dobra ili usluge. Predstavlja maksimalan iznos koji bi pojedinac koji razmatra akciju bio spreman platiti za to. ↩︎
marginalni trošak: Promjena ukupnih troškova, proizašla iz radnje kao što je proizvodnja dodatne jedinice proizvodnje. ↩︎
marginalno: Termin koji se koristi da opiše efekte promjene u odnosu na trenutnu situaciju. Na primjer, granični trošak je trošak proizvodnje dodatne jedinice proizvoda, za dati proizvodni kapacitet i stopu produktivnosti. ↩︎
međunarodni dolari: Međunarodni dolar bi u određenoj zemlji kupio uporedivu količinu roba i usluga, koji bi američki dolar kupio u Sjedinjenim Državama. ↩︎
minimalna plata: Zakon koji definiše najmanji iznos koji radniku mora da bude plaćen za određenu količinu (vrijeme rada). ↩︎
mješoviti investicioni fond: Subjekt koji udružena sredstva investitora koristi za kupovinu različitih finansijskih instrumenata. Postoje različiti investicioni fondovi: fondovi za akcije, fondovi za obveznice, fondovi za nekretnine i fondovi za novčane tržišta. ↩︎
monetarna politika: Namjerno upravljanje nacionalnom ponudom novca i, u nekim slučajevima, kreditnim uslovima od strane vlade. Ova politika postavlja okvir za tržišnu razmjenu. ↩︎
monopol: Monopol, u širem ekonomskom smislu, je tržišna struktura koju karakteriše jedan prodavac ili proizvođač koji isporučuje jedinstven proizvod ili uslugu bez bliskih supstituta. Koncept monopola pokriva niz konteksta, od ekonomskih tržišta do specifičnog slučaja vladinog autoriteta. ↩︎
moralni hazard: Situacija u kojoj obezbijeđena zaštita od rizika (osiguranje) povećava vjerovatnoću rizičnog ponašanja, jer su smanjene potencijalne nepovoljne posljedice tog postupka. ↩︎
nacionalni dohodak: Ukupan prihod koji su građani jedne zemlje ostvarili tokom određenog perioda. ↩︎
nacionalni dug: Ukupno zaduženje vlade (države) u vidu kamatonosnih obveznica. On odražava kumulativni uticaj budžetskih deficita i suficita. ↩︎
neizvršene hipoteke: Stambene hipoteke na kojima zajmoprimac kasni devedeset dana ili više sa otplatom kredita ili su u postupku zaplijene. ↩︎
nevidljiva ruka: Tendencija tržišnih cijena da usmjeravaju odluke pojedinca takve da će se kroz njihov ishod ostvariti i lični interes i ekonomsko blagostanje društva. ↩︎
nominalni prinos: Povrat na imovinu u novčanom smislu. Za razliku od realnog prinosa, on ne uzima u obzir promjene u opštem nivou cijena (inflacija). ↩︎
nominalni rast BDP-a: Odnosi se na procentualno povećanje vrijednosti svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj ekonomiji tokom određenog perioda, mjerene po trenutnim tržišnim cijenama. ↩︎
normativno pitanje: Vrsta pitanja koja se bavi traženjem odgovora je li nešto moralno ispravno ili pogrešno, a ne fokusiranjem na činjeničnu istinu. ↩︎
novac: Sve što je generalno prihvaćeno kao konačno plaćanje za robu i usluge od strane kupaca i prodavaca; novac služi kao sredstvo razmjene, kao "riznica vrijednosti" odnosno način da se sačuva vrijednost, i kao jedinica za obračun. Karakteristike novca su prenosivost, stabilnost vrijednosti, jednolikost, trajnost i prihvatljivost. ↩︎
obeshrabreni radnik: Neko ko je odustao od traženja posla i napustio tržište rada. ↩︎
obveznice: Hartija od vrijednosti - obećanje da će se glavnica (iznos pozajmljenih sredstava) uvećan za pripadajuću kamatu vratiti u određeno vrijeme u budućnosti. Organizacije kao što su korporacije i vlade izdaju obveznice kao način zaduživanja od vlasnika obveznica. ↩︎
oligarh: Veoma bogati biznis lider, sa velikim političkim uticajem (ovo se posebno odnosi na pojedince koji su imali korist od privatizacije državnih kompanija nakon sloma Sovjetskog Saveza). ↩︎
oligopol: Oligopol je tržišna struktura koju karakteriše mali broj velikih firmi koje dominiraju tržištem za određeni proizvod ili uslugu. ↩︎
operacije na otvorenom tržištu: Kupovina i prodaja državnih hartija od vrijednosti (kao što su obveznice) na otvorenom tržištu od strane centralne banke. ↩︎
oportunitetni trošak: Najvrijednija alternativa koja se mora žrtvovati kao rezultat odabira neke opcije. ↩︎
oskudica: Stanje u kojem bi ljudi željeli imati više dobra ili resursa nego što je slobodno dostupno iz prirode. Gotovo sve što cijenimo je oskudno. ↩︎
otvorena tržišta: Tržišta na koja proizvođači mogu ući bez dobijanja dozvole od državnih organa. ↩︎
paritet kupovne moći: Paritet kupovne moći je ekonomska teorija i metoda koja se koristi za poređenje relativne vrijednosti valuta između različitih zemalja. To su stope konverzije valuta koje izjednačavaju kupovnu moć različitih valuta eliminacijom razlika u nivoima cijena između zemalja. ↩︎
patent: Patent nosicu daje isključivo pravo da zabrani drugima da proizvode, koriste ili prodaju izum u određenom periodu. ↩︎
pitanje važno za određenu interesnu grupu: Pitanje koje stvara značajne individualne koristi maloj organizovanoj manjini dok nameće male individualne troškove mnogim drugim glasačima. ↩︎
pljačka: Sticanje neke stvari uzimanjem od drugih. ↩︎
podizanje cijena: Kada prodavac podiže cijene robe, usluga ili robe na nivo koji je mnogo veći nego što se smatra razumnim ili poštenim, i smatra se eksploatatorskim, potencijalno do neetičke mjere. ↩︎
podsticaji: Očekivane prinosi od neke aktivnosti. Oni mogu biti ili pozitivni (aktivnost se nagrađuje) ili negativni (aktivnost rezultira kaznom). ↩︎
politička trgovina: Trgovina političkom podrškom između političara, gdje jedan pruža podršku određenom pitanju, a zauzvrat očekuje podršku u vezi drugog. ↩︎
ponude novca: Ponuda visoko likvidnih (lako dostupnih) sredstava koja se koriste za kupovinu. Ponuda novca obično uključuje valutu i stanja na računima tekuće štednje. Druge definicije proširuju ovaj koncept da obuhvate sredstva koja se lako mogu pretvoriti u mehanizme plaćanja, poput stanja na štednim računima. Važno je napomenuti da kreditne kartice nijesu dio ponude novca. Ako se one plate na kraju mjeseca, njihovo uključivanje bi značilo dvostruko računanje stanja na tekućim računima. Zanimljiva rasprava je da li će i kada Centralne banke početi uključivati Bitcoin (i druge digitalne valute) u ponudu novca. ↩︎
poresko slonište: Poreski zaklon je pravni metod ili finansijski aranžman koji omogućava pojedincima ili preduzećima da smanje svoj oporezivi prihod i na taj način smanje svoju poresku obavezu. ↩︎
porez na dodatu vrijednost (PDV): Porez na dodatu vrijednost, vrsta poreza koju plaća lice koje kupuje robu i usluge. ↩︎
porez na lični dohodak: Porez koji se naplaćuje na prihod koji ostvaruju pojedinci, uključujući plate, zarade, dividende, kamate i druge prihode koje osoba ostvaruje tokom godine. ↩︎
portfolio: Sredstva koja uključuju štednju, investicije i stvarnu imovinu poput nekretnina, koja je u vlasništvu pojedinca ili finansijske institucije. ↩︎
posao bez budućnosti: Posao u kojem su male ili nikakve šanse za razvoj karijere i napredovanje u boljoj poziciji ↩︎
posrednici: Ljudi koji kupuju i prodaju robu ili usluge ili ugovaraju trgovinu. Posrednici smanjuju transakcione troškove. ↩︎
pravo privatnog vlasništva: Svojinska prava koja su isključivo u rukama vlasnika ili grupe vlasnika, a koja se mogu prenijeti na druge, prema sopstvenom nahođenju. ↩︎
preduzetnik: Donosilac odluka koji u želji da ostvari profit preuzima rizik razvoja inovativnih pristupa i proizvoda. Djelovanje uspješnog preduzetnika će povećati vrijednost resursa. ↩︎
privatne investicije: Trošenje privatnog sektora na osnovna sredstva (fiksne investicije) plus povećanje zalihaa (investicije u zalihe) tokom perioda. Ovi troškovi povećavaju našu sposobnost da pružimo koristi potrošačima u budućnosti. ↩︎
produktivnost: Prosječan nivo proizvodnje po radniku za određeni vremenski period, obično mjeren kao učinak po satu rada. ↩︎
profit: Prihodi koji premašuju troškove proizvodnje. Trošak uključuje oportunitetni trošak svih resursa uključenih u proizvodni proces, uključujući i one u vlasništvu firme. Dobit nastaje samo kada je vrijednost proizvedenog dobra ili usluge veća od cijene resursa potrebnih za njegovu proizvodnju. ↩︎
proizvodna funkcija: Proizvodna funkcija vlade odnosi se na obezbjeđivanje (1) pravnog i monetarnog okvira za nesmetano funkcionisanje tržišta; i (2) nekoliko dobara koje je teško obezbijediti preko tržišta. ↩︎
proizvodni resursi: Inputi koji se koriste za proizvodnju dobara i usluga (tj. prirodni resursi, ljudski resursi i kapitalna dobra). ↩︎
provizija agenta za nekretnine: Naknada plaćena agentu za nekretnine ili brokeru za njihove usluge - nekada kao procenat od prodajne cijene, ali nekad i kao drugačiji model naknade. ↩︎
racionalno neznanje: Neznanje birača proisteklo iz činjenice da ljudi smatraju da njihovi pojedinačni glasovi neće biti odlučujući. Stoga su racionalni jer imaju malo podsticaja da traže informacije na bazi kojih će glasati. ↩︎
radna snaga: Ukupan broj zaposlenih i nezaposlenih osoba. Zajedno ove dvije grupe stanovništva predstavljaju trenutnu ponudu radne snage. ↩︎
ravnoteža: Stanje u kojem su, inače sukobljene sile ponude i tražnje u ravnoteži. Kada je tržište u ravnoteži, odluke potrošača i proizvođača se usklađuju i tražena količina će biti jednaka količini koja se nudi po ravnotežnoj tržišnoj cijeni. ↩︎
realna vrijednost: Vrijednost prilagođena za inflaciju. ↩︎
realni rast BDP-a: Mjeri ukupni ekonomski učinak (GDP) jedne zemlje, prilagođen za inflaciju ili promjene cijena, tokom određenog perioda. ↩︎
recesija: Pad ekonomske aktivnosti okarakterisan padom realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Po pravilu, ekonomisti recesiju definišu kao dva uzastopna kvartala u kojima dolazi do pada realnog BDP-a. ↩︎
regulatorno zarobljavanje: Situacija u kojoj su regulatorne agencije dominantno pod uticajem interesa onih koje regulišu, a ne pod uticajem javnog interesa. ↩︎
resurs: Input koji se koristi za proizvodnju ekonomskih dobara i usluga. Prirodni resursi, radna snaga, vještine, preduzetnički talenat i kapital su primjeri. Ljudska istorija je zapis naše borbe da transformišemo dostupne, ali ograničene resurse u stvari koje bismo željeli da imamo (ekonomska dobra). ↩︎
sekundarni efekti: Posljedice ekonomske promjene koje se ne mogu odmah identifikovati, već se osjećaju tek nakon protoka vremena. ↩︎
sertifikacija: Potvrđuje obrazovanje, obuku i druge kvalifikacije pojedinca. Za razliku od licenciranja, sertifikacija ne zabranjuje nesertifikovanim pojedincima da se takmiče na tržištu. ↩︎
sistem međugeneracijske solidarnosti: Sistem u kojem ljudi ili organizacije plaćaju troškove u momentu njihovog nastanka, a ne prije ili poslije. ↩︎
slobodan jahač: Neko ko ima koristi od kolektivnog resursa, usluge ili dobra, a ne daje fer doprinos obezbjeđivanju ili održavanju tog resursa. ↩︎
složena kamata: Kamata koja se ne ostvaruje samo na inicijalnu glavnicu, već i na nju dodatu prethodno zarađenu kamatu. ↩︎
Smoot-Hawley zakon o trgovini: Zakon o carinama Smoot-Hawley, zakon koji je usvojio Kongres SAD-a 1930. godine, imao je za cilj da zaštiti američke farmere i druge industrije od strane konkurencije podizanjem američkih carina na uvozne proizvode na istorijski visoke nivoe. ↩︎
socijalizam: Skup vjerovanja koji kaže da su svi ljudi jednaki i da treba podjednako da dijele bogatstvo zemlje, ili politički sistemi zasnovani na tim vjerovanjima. ↩︎
specijalizacija: Specijalizacija je metod proizvodnje u kojoj se proizvođač fokusira na proizvodnju ograničenog obima robe kako bi postigao veći stepen efikasnosti. ↩︎
Standard & Poor’s (S&P) 500 indeks: "Korpa" u koju je uključeno 500 akcija odabranih da zajednički predstave kretanja na tržištima akcija u cjelini. Preko 70 posto ukupne vrijednosti akcija američkih kompanija se nalazi u S&P 500. ↩︎
stopa ekstremnog siromaštva: Stopa ekstremnog siromaštva je mjera koja ukazuje na udio populacije koja živi ispod međunarodne granice siromaštva, koju Svjetska banka definiše kao prihod manji od 2,15 dolara dnevno prema cijenama prilagođenim kupovnoj moći iz 2017. godine. ↩︎
stopa fertiliteta koja obezbjeđuje prostu reprodukciju: Broj rođenih po ženi koji će održati broj stanovnika na istom nivou. ↩︎
stopa umjerenog siromaštva: Stopa umjerenog siromaštva odnosi se na udio populacije koja živi ispod praga siromaštva od 3,65 dolara, što je više od granice ekstremnog siromaštva, ali i dalje ukazuje na nizak životni standard. Granica siromaštva od 3,65 dolara proističe iz tipičnih nacionalnih linija siromaštva u zemljama koje su klasifikovane kao zemlje sa nižim srednjim prihodima. ↩︎
stopa zaplijene nekretnina: Procenat stambenih hipoteka za koje je zajmodavac pokrenuo izvršni postupak za preuzimanje vlasništva, jer dužnik nije plaćao mjesečne rate. ↩︎
subvencija: Država daje novac ili poreski kredit proizvođačima ili potrošačima određenih dobara. Primjer su plaćanja proizvođačima etanola, koja iznose oko 1,50 dolara po galonu. ↩︎
supstituti: Proizvodi koji imaju sličnu namjenu. Povećanje cijene jednog od njih, će dovesti do rasta tražnje za drugim, a pad cijene jednog će uzrokovati pad tražnje za drugim (na primjer, hamburgeri i takosi, puter i margarin, Ševroleti i Fordovi). ↩︎
štednja: Dio prihoda nakon oporezivanja koji ne trošimo na tekuću potrošnju. ↩︎
teorija igara: Teorija igara je grana matematike i ekonomije koja proučava strateške interakcije između racionalnih donosioca odluka. Ona pruža okvir za analizu situacija u kojima ishod odluke pojedinca zavisi ne samo od njegovih sopstvenih akcija, već i od akcija drugih. ↩︎
teorija nasumičnog kretanja: Teorija koja tvrdi da trenutne cijene akcija već odražavaju sve poznate informacije o budućnosti. Stoga će buduće kretanje cijena akcija biti određeno iznenadnim događajima, koji će uzrokovati promjene cijena na nepredvidiv ili slučajan način. ↩︎
TIPS obveznice: Obveznice indeksirane na inflaciju koje izdaje Ministarstvo finansija SAD-a. Kod ovih hartija od vrijednosti i glavnica i iznos kamate rastu sa inflacijom, kako bi njihov stvarni povrat bio zaštićen od promjena u stopi inflacije. TIPS (Treasury Inflation-Protected Securities) izdaju se u Sjedinjenim Američkim Državama od januara 1997. godine. ↩︎
transakcioni troškovi: Vrijeme, trud i drugi resursi potrebni za traženje, pregovare i obavljanje razmjene dobara ili usluga. ↩︎
transferi: Plaćanja koje vrši vlada pojedincima i preduzećima, nesrazmjerna uslugama koja pružaju primaoci. To su sredstva koja se naplaćuju kao porez jednima, i prebacuje se se drugima. ↩︎
traženje rente/rent seeking: Aktivnosti pojedinaca i interesnih grupa usmjerene na promjenu javne politike na način koji će direktno ili indirektno preraspodijeliti više prihoda na njih same. ↩︎
treći sektor: Odnosi se na organizacije i subjekte koji rade nezavisno od vlade i profitnog sektora. Ove organizacije su obično vođene društvenim, kulturnim, ekološkim ili drugim dobrotvornim ciljevima, a ne motivima za ostvarivanje profita. ↩︎
tržišna greška: Situacija u kojoj je struktura podsticaja takva da će tržišta podsticati pojedince na preduzimanje aktivnosti koje su ekonomski neefikasne. ↩︎
tržišne snage: Informacije i podsticaji koji se izražavaju tržišnim cijenama; profiti i gubici koji motivišu kupce i prodavce da usklađuju svoje odluke. ↩︎
tržište: Apstraktni koncept koji obuhvata trgovinske aranžmane kupaca i prodavaca koji su u osnovi sila ponude i potražnje. ↩︎
tržište kapitala: Široki pojam za različita tržišta na kojima se vrši kupoprodaja akcija i obveznica u koje investiramo. ↩︎
upravljani akcijski investicioni fond: Akcijski investicioni fond čijim portfoliom upravlja investicioni menadžer koji odlučuje koje akcije će biti uključene u fond i kada će biti kupljene ili prodate. Tim istraživača obično pruža podršku menadžeru fonda. ↩︎
uravnotežen budžet: Stanje državnih finansija kada su tekući državni prihodi od poreza, naknada i drugih izvora jednaki tekućim državnim rashodima. ↩︎
ustav: Skup temeljnih principa ili uspostavljenih presedana po kojima se upravlja državom ili drugom organizacijom. ↩︎
uvoz: Robe i usluge koje se proizvode u inostranstvu, a kupuju ih domaći kupci. ↩︎
uvozna kvota: Određen limit, maksimalna količina ili vrijednost robe koju ju je dozvoljeno uvesti u zemlju tokom određenog perioda. ↩︎
vladavina prava: Shvatanje da svi u društvu moraju da poštuju iste zakone, i onemogućavanje donošenja zakona koji neće biti primjenjivani na sve. ↩︎
zakon komparativnih prednosti: Princip koji otkriva kako pojedinci, firme, regije ili nacije mogu proizvesti veći učinak i postići zajedničku dobit od trgovine. Prema ovom principu, svako se specijalizuje za proizvodnju dobara koje može da proizvede jeftino (tj. po niskim oportunitetnim troškovima) i razmenjuje tu robu za drugu koja se proizvodi po visokim oportunitetnim troškovima. ↩︎
zakon ponude: Princip koji kaže da postoji pozitivan odnos između cijene proizvoda i količine koju su proizvođači spremni ponuditi, kada su ostali uslovi na tržištu nepromijenjeni. Ako cijena proizvoda raste, proizvođači će ponuditi više. Kako cijena bude opadala, proizvodiće manje. ↩︎
zakon tražnje: Princip koji kaže da postoji inverzna veza između cijene proizvoda i količine tog proizvoda koju su kupci spremni kupiti, kada su ostali uslovi na tržištu nepromijenjeni. Ako cijena proizvoda raste, kupci ga kupuju u manjim količinama. Kako cijena proizvoda pada, kupuju više. ↩︎
zalog: Nešto založeno kao osiguranje da ćete otplatiti kredit, koje se oduzima u slučaju neizmirenja obaveza. ↩︎
zaštitna funkcija: Sistem pravila i zakona koji štite pojedince i njihovu imovinu od štete povezane s upotrebom sile, prevarom ili krađom. ↩︎