Dio 4.3: Planirajte svoje troškove i štednju

„Novac je samo alat. Odvešće vas gdje god želite, ali vas nikad neće zamijeniti kao vozača.“⁽¹²⁸⁾

Većina sadašnje finansijske nesigurnosti rezultat je ranije nepromišljenih odluka. Nedostatak planiranja, trošenje više nego što zarađujete, nagomilavanje dugova bez brige o tome kako ih vratiti i druge loše finansijske navike stvaraju haos i uzrokuju stres. Posvećenost budžetiranju je ključna za postizanje zdravog finansijskog života, izgradnju bogatstva i ostvarivanje vaših ličnih ciljeva. Ljudi, poput država, grade bogatstvo kroz štednju i ulaganja, ali to zahtijeva strateško planiranje. Mora postojati plan koji usmjerava kako se trošenje, štednja i ulaganja koriste za stvaranje bogatstva. Za pojedinca ili domaćinstvo, taj plan je budžet. Budžet vam pomaže da usmjerite svoja sredstva ka promišljenom trošenju, redovnoj štednji i raznovrsnim ulaganjima na način koji će vam omogućiti da iz svog prihoda izvučete najveću vrijednost. Zamislite svoj budžet kao svoj GPS za bogatstvo. On će vas usmjeriti ka vašim ciljevima ili vas upozoriti kada se udaljavate od njih.

Efikasno budžetiranje je kontinuiran proces, a ne jednokratni događaj. Sastoji se od dvije specifične radnje. Prvo, morate napraviti početni budžet⁽¹²⁹⁾, što je jednostavno dokument koji identifikuje sva vaša planirana ili očekivana trošenja za određeni vremenski period. Većina ljudi pravi mjesečni budžet, ali mnogi prave i godišnji. Važno je pažljivo razmotriti sve svoje troškove, ne samo one najvidljivije poput namirnica, rate za automobil, kirije ili hipoteke. Ne zaboravite na poklone za rođendane, troškove obnove registarskih tablica, različite pretplate i promjene ulja za vaš automobil. Procijenite svoj mjesečni ili godišnji prihod, a zatim odredite gdje ćete potrošiti svaki cent. Preporučujemo budžetiranje zasnovano na nultom saldu, što znači da su štednja i ulaganja konkretne stavke u vašem budžetu, a ne samo ostatak (ako ga uopšte ima). Mnogi stručnjaci preporučuju osnovnu raspodjelu od 50% za "potrebe" (stvari koje morate platiti, poput stanarine ili školarine), 30% za "želje" (stvari koje volite, ali biste mogli preskočiti, poput izlazaka na večeru ili odlazaka u kino) i 20% za "štednju". Naravno, štednja često služi kao način odvajanja sredstava za buduće troškove, poput kupovine automobila, stana ili osnivanja porodice. Takođe možete odgovorno pozajmiti novac za takve posebne događaje, kao što je ulaganje u obrazovanje, ali je važno da vaš plan jasno predviđa dovoljno prihoda iznad vaših svakodnevnih potreba za pravovremenu otplatu kredita. O zaduživanju i posuđivanju ćemo detaljno raspravljati u narednom dijelu.

Druga radnja je dokumentovanje stvarnih troškova i potrebno prilagođavanje budžeta. Praćenje svih troškova i njihovo stavljanje u kategorije vašeg budžeta pruža vrijedne informacije o vašim navikama i napretku postizanja vaših finansijskih ciljeva. Praćenje vaših troškova takođe će vam pomoći da razvijete bolji, precizniji budžet u budućnosti. Na primjer, ako u početni budžet niste uključili jednu ili dvije stavke troškova, kada primijetite stvarne troškove, možete se pobrinuti da u skladu s tim prilagodite svoj budžet. Pretpostavimo da ste budžetirali 100 eura za obroke u restoranima za mjesec dana, ali onda shvatite da ste potrošili 150 eura. Znate da morate promijeniti budžet ili svoje trošenje da biste uzeli u obzir ovu razliku. Dokumentovanje stvarnih troškova pruža vam mehanizam povratne informacije koji će vam pomoći da kontinuirano prilagođavate svoj budžet i trošenje, tako da se nikada ne udaljite previše od svojih ciljeva. Najbolje je da se obučite da to radite svakodnevno.

Budžetiranje vaših prihoda i praćenje vašeg ponašanja pomoći će vam da procijenite svoje troškove i usmjerite ih ka kategorijama koje će vam donijeti najviše ukupne vrijednosti. Četiri jednostavna koraka mogu vas usmjeriti na put ka finansijskoj stabilnosti: započnite odmah, postavite ciljeve, nabavite alate i dizajnirajte budžet koji će odgovarati vašim ciljevima.

Korak 1. Počnite odmah i povećajte vjerovatnoću uspjeha! Nemojte se zavaravati misleći da je budžetiranje samo za ljude sa poslovima ili visokim platama ili da ćete početi „kasnije“. Djeca koja primaju džeparac, studenti koji primaju podršku od roditelja i ljudi bez direktnih prihoda takođe bi trebali budžetirati i razvijati ciljeve. Budžetiranje neće biti lakše kada budete stariji ili kada budete zarađivali više novca. Zapravo, vjerovatno će biti složenije. Lako je odugovlačiti. Ljudi koji budžetiraju, mudro troše svoj novac i štede za budućnost uglavnom su počeli rano, kada su njihovi prihodi bili relativno niski.⁽¹³⁰⁾

Korak 2. Postavite ciljeve. Podsticaji su važni. Prepoznajte to u svom ličnom životu i neka vaši ciljevi usmjeravaju vaše akcije. Postavite kratkoročne, srednjoročne i dugoročne finansijske ciljeve i uključite ih u svoj budžet. Kratkoročne ciljeve možete postići unutar naredne godine i oni pružaju trenutno zadovoljstvo. U zavisnosti od vaše situacije, oni mogu uključivati eliminaciju dugova na kreditnim karticama (iako, osim u hitnim slučajevima, nagomilavanje takvog duga uopšte nije bila dobra ideja), značajno povećanje vašeg fonda za hitne slučajeve, odnosno za pokrivanje neočekivanih troškova ili novac za kupovinu novog telefona ili drugog tehnološkog uređaja. Srednjoročni ciljevi se postižu tokom dužeg perioda, najčešće u periodu od jedne do tri godine. Kupovina polovnog automobila za gotovinu, uplata avansa za stan ili drugu nekretninu i izgradnja solidnog štednog računa koji vodi ka dobro diverzifikovanom portfoliju, primjeri su ciljeva za koje će generalno trebati više vremena da se ostvare. Konačno, štednja za otplatu studentskog ili hipotekarnog kredita - hipoteke ili za ulaganje u obrazovanje vaše djece ili za penziju, predstavljaju primjere dugoročnih ciljeva koje mnogi ljudi žele ostvariti.

Kao što je ranije navedeno, štednja i ulaganja trebaju biti posebne kategorije u vašem budžetu. Što prije počnete trošiti strateški, štedjeti i ulagati, to ćete više bogatstva stvoriti. Ono što nije tako očigledno jeste koliko bogatstva možete akumulirati ako počnete rano štedjeti. Čak i najmanji iznos ušteđen ili uložen danas može napraviti značajnu razliku u budućnosti. Razmotrite sljedeći dugoročan plan:

Pretpostavimo da počnete redovno štedjeti samo 2 eura dnevno tokom dvije godine, kada napunite dvadeset dvije godine. To vjerovatno nije ni blizu onome što ćete potrošiti na kafu, flaširanu vodu, grickalice ili imati kao sitninu na kraju dana. Zatim, od vaše dvadeset četvrte do dvadeset šeste godine, povećajte štednju na 3 eura dnevno. To je samo jedan euro više, a vaš prihod će vjerovatno porasti. Između dvadeset šeste i tridesete godine, povećajte iznos štednje na 4 eura dnevno. Time što ne trošite taj iznos dnevno i stavljate ga na stranu na račun s pozitivnom kamatnom stopom, nećete značajno narušiti svoj životni stil. Do trenutka kada napunite trideset godina, uštedjet ćete 9490 eura plus kamate—prilično lijepa svota. Štednja od 2, 3 ili 4 eura dnevno zaista se na kraju zbroji u značajnu sumu.

Ali to nije pravo iznenađenje. Evo ga. Do trenutka kada napunite 67 godina i odete u penziju, ušteda iz ovog ranog perioda od samo devet godina može vam donijeti više od 150.000 eura bogatstva, ako se uloži na siguran način – i to u današnjoj vrijednosti novca. Ovo je moguće uz prosječnu realnu stopu povrata od oko 7%, što je prosječna dugoročna stopa povrata na berzi (o ovoj stopi i složenoj kamati više ćemo govoriti u narednim poglavljima). Još jedna prednost ranog početka je što ćete vjerovatno razviti naviku redovne štednje i nastaviti je tokom cijelog života.

Korak 3. Koristite alate za budžetiranje. Ne izmišljajte toplu vodu krećući od praznog lista papira da razvijete budžet. Sa današnjim web stranicama, tabelama i aplikacijama, budžetiranje nikada nije bilo lakše. Postoji mnoštvo resursa koji su dostupni uz niske ili nikakve troškove. Možete na internetu pretražiti „alate za budžetiranje“ i pronaći brojne visokokvalitetne i sigurne opcije budžetiranja. Odaberite alat koji vam pomaže da pedantno evidentirate svoje troškove i prihode, drži vaše finansijske ciljeve pred očima, šalje podsjetnike za plaćanje, pomaže vam da kontrolišete impulse za trošenje van budžeta i nudi opcije kako da ostvarite svoje ciljeve.Naviknite se da koristite odabrani alat za budžetiranje. Praćenje vaših troškova i prihoda može biti jednostavno uz prave alate. Trik je samo u tome da izdvojite 5 minuta svakog dana da zabilježite svoju aktivnost. Ljudi su često šokirani kada vide kako je njihov novac „iscurio“, a da to nijesu ni primijetili.

Korak 4. Osmislite plan djelovanja. Napravite lični budžet sa stvarnim i predloženim stavkama kako biste postigli svoje ciljeve. Iako stalno razmišljamo o svim stvarima koje „moramo“ kupiti, vrlo je malo stvari koje nam zaista trebaju osim adekvatne hrane, čiste vode, osnovnog smještaja, jednostavne odjeće i pametnog telefona. Najbolji način da vidite gdje možete početi ostvarivati svoje ciljeve jeste popisivanjem svojih „potreba“ i njihovim odvajanjem od vaših „želja“. Smanjite svoje želje kako biste napravili mjesta za štednju i ulaganja i osmislili plan unutar svog budžeta da ispunite svoje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. Ovo vas stavlja u poziciju da svjesno upravljate vašim finansijama.

Arhitekta ne gradi kuću bez nacrta. Hirurg ne uklanja pacijentu slijepo crijevo bez konsultacije i prezentiranja svojih planova ostalim članovima medicinskog tima. Sportista ne završava na Olimpijadi bez posvećenosti filozofiji uspjeha mnogo prije dolaska na Olimpijadu. Razvijanje detaljnog plana djelovanja, pridržavanje tog plana i njegovo ažuriranje kada je potrebno su ključni ako želite uspjeti u svim aspektima života, uključujući i vaš finansijski život.

Svaka stavka budžeta treba biti procijenjena u kontekstu drugih. Budući da imate ograničen prihod, povećano trošenje u jednom području znači smanjenje trošenja u drugom, osim ako se ne identifikuju novi izvori prihoda. Kao što je naglašeno u prvom dijelu, svaki izbor ima oportunitetni trošak. Razmislite o vašim oportunitetnim troškovima prilikom donošenja odluke o trošenju. Posmatrajte širu sliku kroz prizmu vašeg budžeta. Izračunajte svoje mjesečne osnovne finansijske stavke: koliko zarađujete, plaćate poreza, štedite, ulažete, trošite i koliko imate duga.

Bez obzira na vašu profesiju, prihod ili položaj u životu, dvije radnje u procesu budžetiranja—kreiranje budžeta i praćenje i prilagođavanje vašeg trošenja radi poboljšanja vaše dobrobiti—pomoći će vam da sistematski pregledate i usmjeravate svoje trošenje da biste stigli tamo gdje želite. Napravite svoj plan kristalno jasnim i postanite izvršni direktor svog života. Posvetite se kreiranju budžeta koji organizuje vaše trošenje, kontroliše vaš dug, obezbjeđuje hitna sredstva, pomaže vam da ostvarite različite finansijske ciljeve i osigurava sredstva za ulaganje.

Dejv Remzi, jedan od vodećih finansijskih savjetnika u Sjedinjenim Američkim Državama, ističe važnost lične posvećenosti formiranju zdravih navika upravljanja novcem. „Ono što sam otkrio u radu s ličnim finansijama jeste da to nije nuklearna fizika. Lične finansije su oko 80% ponašanje, a samo 20% znanje.“⁽¹³¹⁾ Nakon što pročitate cijelo Četvrto poglavlje, imaćete potrebno znanje. Da li ste spremni da se fokusirate i obavežete na usklađivanje svojih odluka o potrošnji, štednji, zaduživanju i zaradi s onima koje obećavaju finansijsku stabilnost i vode ka ispunjenom životu?