Dio 1.12: Postoji više izvora napretka

„Zakon nepredviđenih posljedica jedini je pravi zakon istorije.“

Na prvom času uvoda u ekonomiju, autori ove knjige često obavještavaju studente da Amerikanci danas proizvode i zarađuju približno trideset puta više po osobi nego 1750. godine. Zatim ih pitaju sljedeće pitanje: „Zašto su radnici danas znatno produktivniji nego prije dva i po vijeka?“ Razmislite na trenutak kako biste vi odgovorili na ovo pitanje. U stvari, možete se vratiti još dalje u prošlost. Ekonomisti su izračunali standarde života koji sežu sve do početaka pisane istorije. Nevjerovatno, ali opis života većine ljudi koji je Tomas Hobs dao u svom remek-djelu Levijatan iz 1651. godine, nazivajući ih „siromašnim, surovim, okrutnim i kratkim“, bio je zapanjujuće tačan.

Iako i dalje postoji nejednakost, razvoj u posljednjim decenijama potpuno je promijenio sliku svijeta. Očekivani životni vijek na rođenju u Africi (najsiromašnijem kontinentu) porastao je sa 37,6 godina 1950. na preko 68 godina danas, uzimajući čak u obzir i epidemiju HIV-a koja pogađa kontinent. Prema podacima Svjetske banke, većina siromašnih stanovnika svijeta posjeduje i televizor i mobilni telefon. Između 2000. i 2022. godine, udio neuhranjenih osoba u Centralnoj Aziji, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, opao je sa preko 14% na 3%.

Ovaj nevjerovatan i kontinuirani porast materijalnog standarda života znači da je dugogodišnja debata o tome kako definisati „siromaštvo“ postala sve važnija. Jesu li ljudi siromašni ako ne mogu priuštiti prihvatljiv standard života (koji može rasti kako društvo u cjelini postaje bogatije)? Ili su siromašni ako imaju prihode ispod određenog nivoa prosječnog nacionalnog prihoda, bez obzira koliko veliki on bio? Na ovo pitanje ne postoji tačan odgovor. Ono predstavlja ono što ekonomisti (i filozofi) nazivaju normativno pitanje. Što vi mislite?

Šta se dogodilo u 18. i 19. vijeku da izazove ovu nevjerovatnu promjenu, ne samo u SAD-u već i širom svijeta? Naši studenti neizbježno spominju tri stvari: Prvo, današnje naučno znanje i tehnološke mogućnosti daleko prevazilaze sve što je bilo zamislivo 1750. godine. Drugo, složene mašine i fabrike, mnogo bolji putevi i opsežni komunikacioni sistemi čine rad i lakšim i produktivnijim. Konačno, studenti primjećuju da su 1750. godine pojedinci i porodice direktno proizvodili većinu predmeta koje su konzumirali, dok ih danas uglavnom kupujemo putem tržišta.

U suštini, studenti daju tačno objašnjenje za ljudski napredak, iako imaju malo ili nimalo prethodnog znanja iz ekonomije. Oni prepoznaju važnost tehnologije, kapitala (produktivne imovine), trgovine i pouzdanih ekonomskih institucija. Njihovi odgovori potvrđuju naše mišljenje da je ekonomija „nauka zdravog razuma“.

Već smo istakli koristi od trgovine i smanjenja transakcionih troškova kao izvora ekonomskog napretka. Ekonomska analiza identifikuje još tri izvora viših nivoa prihoda i životnog standarda: investicije u ljude i produktivnu imovinu, napredak tehnologije i unapređenje ekonomskih organizacija. Razmotrimo svaki od ovih izvora ekonomskog napretka.

Prvo, investicije u fizički kapital (kao što su alati, mašine i zgrade) i ljudski kapital (obrazovanje, vještine, obuke i iskustvo radnika) unapređuju našu sposobnost da proizvodimo dobra i usluge. Radnici mogu proizvoditi više ako koriste bolje mašine i tehnologiju. Na primjer, drvosječa može proizvesti više koristeći motornu testeru umjesto ručne pile. Slično tome, radnik u transportu može prenijeti više tereta koristeći kamion nego koristeći konja i kola. Iskusni, visoko obučeni mehaničar može popraviti vaš automobil brže i uz niže troškove nego neobučena osoba.

Drugo, tehnološki napredak (korišćenje intelekta za otkrivanje novih proizvoda i jeftinijih metoda proizvodnje) podstiče ekonomski napredak. Od 1750. godine, parna mašina, a zatim motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, električna energija i nuklearna energija, zamijenili su ljudsku i životinjsku snagu kao glavne izvore energije. Automobili, autobusi, vozovi i avioni zamijenili su konje i kola (i pješačenje) kao popularne metode transporta.

Tehnološka unapređenja i dalje mijenjaju naše živote. Razmislite o uticaju personalnih računara, mikrotalasnih pećnica, pametnih uređaja, usluga striminga dostupnih bilo gdje i bilo kada, operacija bajpasa na srcu, zamjena kuka, klima-uređaja i čak glasovno kontrolisanih ličnih asistenata. Uvođenje i razvoj ovih proizvoda tokom posljednjih šezdeset godina drastično su promijenili način na koji radimo, zabavljamo se i uživamo u životu. Oni su značajno unaprijedili naše blagostanje.

Treće, unapređenje ekonomskih organizacija promoviše rast. Pod „ekonomskom organizacijom“ mislimo na sisteme koji organizuju ljudske aktivnosti i pravila prema kojima ljudi funkcionišu – faktore koji se često uzimaju zdravo za gotovo ili previđaju. Koliko lako ljudi mogu trgovati ili organizovati preduzeća? Pravni sistem neke zemlje u velikoj mjeri određuje nivo trgovine, investicija i ekonomske saradnje njenih stanovnika. Pravedan i objektivan pravni sistem štiti pojedince i njihovu imovinu, fer sprovodi ugovore i efikasno rješava sporove. To je ključni element ekonomskog napretka. U zemljama i zajednicama bez takvog pravnog sistema, investicije će izostati, trgovina će biti sputana, a širenje inovativnih ideja vjerovatno će izostati. U drugom dijelu ove knjige, detaljnije ćemo istražiti značaj pravne strukture, ekonomskih institucija, mira i osnovnih izvora ljudskog napretka i životnog standarda.