Dio 1.10: Vrijednost stvara prihod i bogatstvo

„Tajna napretka je da započnete.“

Ljudi se razlikuju na mnogo načina – u svojim radnim sposobnostima, specijalizovanim vještinama, karijernim preferencijama, stavovima prema poslu i spremnosti da preuzmu rizik. Ove razlike utiču na prihode ljudi jer oblikuju vrijednost dobara i usluga koje su spremni i sposobni da ponude drugima po privlačnim cijenama i platama.

U tržišnoj ekonomiji je korisno proizvoditi dobra, razvijati vještine i preduzimati akcije koje drugi visoko vrednuju. Ovdje postoji moralna poruka: ako želite da zaradite mnogo prihoda, pronađite način da drugima pružite dobra i usluge koje oni visoko cijene u odnosu na njihov trošak. Čak i ako vam nije cilj da zarađujete mnogo i radije želite da pomažete svijetu, koristite ekonomski način razmišljanja kako biste odabrali humanitarne akcije, društvene projekte i neprofitne aktivnosti koje imaju najviše smisla među različitim alternativama. U svim scenarijima, prikupite informacije o dostupnim resursima i razmotrite oportunitetne troškove kako biste napravili izbore koji vam omogućavaju da postignete najviše pružajući ono što se cijeni uz najmanji trošak. Ako nijeste sposobni ili spremni da pomažete drugima na načine koje oni cijene, vaš prihod će biti nizak.

Ova direktna veza između pomaganja drugima i prihoda svakome od nas daje snažan podsticaj da stičemo vještine, razvijamo talente i njegujemo navike koje nam pomažu da drugima pružimo vrijedna dobra i usluge. Studenti na fakultetima satima uče, prolaze kroz stres i snose finansijske troškove kako bi postali ljekari, učitelji, računovođe i inženjeri. Drugi ljudi stiču obuku, sertifikate i iskustvo koje im pomažu da postanu električari, radnici na održavanju ili dizajneri web stranica. Neki, pak, ulažu i pokreću biznise. Zašto ljudi rade ove stvari? Kako preživljavaju i napreduju?

Neki vjeruju da pojedinci sa visokim prihodima eksploatišu druge. Međutim, ljudi koji na tržištu zarađuju visoke prihode to uglavnom čine pružajući potrošačima ono što cijene po privlačnim cijenama. Razmislite o milijarderu Dejvidu Stjuardu, predsjedniku kompanije WorldWide Technology. Stjuard je rođen na jugu SAD-a, u segregaciji, kao dijete u porodici sa deset članova. Njegov otac je radio razne poslove u sektoru usluga, uključujući posao mehaničara, domara i sakupljača smeća. Ova početna tačka na mnogo načina oblikovala je Stjuarda. Nakon što je završio fakultet, radio je razne poslove prije nego što je 1990. osnovao kompaniju World Wide Technology. Kroz razne izazove i iskušenja, Stjuard je prilagodio postojeće računarske tehnologije i unaprijedio informacioni sistem kako bi profitnim i neprofitnim organizacijama pomogao da smanje troškove proizvodnje, povećaju efikasnost, osvoje nova tržišta i poboljšaju korisničko iskustvo uz niže cijene.

Milijarderi i milioneri među sportistima i zabavljačima uradili su slično za svoje obožavaoce i klijente. Oni su zaradili prihode i akumulirali bogatstvo specijalizujući se, razvijajući i prodajući svoje talente i proizvode drugima. Čak i oni sa ogromnim talentom maksimiziraju svoj prihod ulaganjem u razvoj tog talenta. Pitajte rusko-ukrajinskog koreografa Alekseja Ratmanskog koliko je sati posvetio usavršavanju svog talenta. Pitajte albansku opersku zvijezdu Ermonelu Jao o žrtvama potrebnim za uspjeh čak i kada imate izuzetan prirodni talenat.

Oni koji uspijevaju na razne načine to čine donoseći proizvode milionima potrošača po privlačnim i prihvatljivim cijenama. Preminuli Sem Volton, osnivač kompanije Walmart, postao je jedan od najbogatijih ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama smišljajući kako efikasno upravljati velikim zalihama i prodavati robu poznatih marki po sniženim cijenama u malim gradovima Amerike. Bil Gejts i Pol Alen, suosnivači kompanije Microsoft, zaradili su milijarde razvijajući proizvode koji su drastično unaprijedili efikasnost i kompatibilnost desktop računara. Milijarde potrošača koji nikada nijesu čuli za Stjuarda, Voltona, Gejtsa ili Alena imale su koristi od njihovih preduzetničkih talenata i proizvoda. Ovi pojedinci zaradili su mnogo novca jer su pomogli mnogim ljudima pružajući im ono što vrednuju po privlačnim cijenama.

Primjeri „dobrih kapitalista“ mogu se pronaći i u ekonomijama u tranziciji. Možda nijesu tako poznati kao Bil Gejts, ali Čeh Pavel Baudiš (Avast), Jermen Hovhannes Avojan (PicsArt) i Ukrajinac Dmitro Zaporozec (GitLab) izgradili su biznise vrijedne više milijardi u softverskoj industriji, uz velika lična bogatstva.

Mnogi ljudi su neprijateljski nastrojeni prema preduzetnicima i profitima koje zarađuju. Kada razmatrate ovaj stav, važno je prepoznati da su postupci preduzetnika pokretačka snaga ekonomskog napretka. Naš životni standard danas je neuporedivo viši nego prije pedeset ili stotinu godina, prvenstveno zato što su preduzetnici otkrili i razvili nove proizvode i jeftinije metode proizvodnje koje su unaprijedile kvalitet naših života. Dodatno, njihova naknada – profit zarađen uspješnim inovacijama – predstavlja samo mali dio koristi koje generišu za potrošače. Vilijam Nordhaus, dugogodišnji profesor ekonomije na Jejlu, procjenjuje da je naknada preduzetnicima iznosila samo 2,2% od ukupne vrijednosti koje su njihove inovacije stvorile za potrošače u periodu od 1948. do 2001.godine.⁽¹¹⁾ Kakav je to poslovni dogovor! Na svakih 2,20 dolara zarađenih od strane preduzetnika, oni stvaraju dobitak od 97,80 doalra za druge. Imajući ove brojke u vidu, nije iznenađujuće što su Stjuard, Volton, Gejts, Alen i milioni drugih preduzetnika imali tako snažan uticaj na naš životni standard.